Prethodni brojArxiwaFB stranicaMarketingGlavna stranicaSledeći broj

=●=

Nedelja, 18. V 2008./7527.

Logo Leteći bumbar 219

U ovom broju donosimo:

2. Kod Joce Bankrota

            Neobični nazivi lokala

4. 10×10

            Malo enigmatike: pronađite pogrešnu reč u rečenicama (kolekcija iz starih brojeva "Politikinog Zabavnika")

7. Kućni ljubimci

            Prevedeno sa međumurskog dijalekta

8. Leksikon domaćih reči i izraza                  Tekst poslao čitalac (ili čitateljka)

            Sigurno znate šta je u pitanju…

.

Piljar

KOD JOCE BANKROTA

            Na poziv "Zabavnika" da pošalju neobična imena gostionica i prodavnica – stigla je hrpa dopisnica. Evo odabranih i nagrađenih čitalaca.

 

Slovo Od davnina je bilo duhovitiih kumova koji su iz raznoraznih pobuda nadevali neobična imena lokalima (a pre  svega gostionicama), ulicama, naseljima, selima, pa čak i gradovima.

            Ni u tri cela "Politikina zabavnika" ne bismo stigli da nanižemo sve izume šeretskih i šegalačkih duhova. Prisetimo se, onako ovlaš, tek nekih. Svaki Parižanin zna gde je ugodna kafana "Pas koji puši lulu", a bez po muke će vam pokazati noćni bar "Ludi konj". Ostanimo još na tren kod Francuza i kažimo i to da je jedan od 

njihovih najpoznatijih sireva: "Krava koja se smeje".

            Preplovimo li kanal La Manš i nađemo se u Škotskoj, zemlji najboljih viskija, između bezbrojnih etiketa, naći ćemo "Džonija šetača", "Kratku suknjicu" i "Starog gavrana". Kad smo već kod pića, znamo da se jedno od najpitkijih i najskupljih vina u Italiji zove "Hristove suze", a Italijani mnogo piju i "Staru Rimljanku", neku vrstu konjaka. U SAD postoji sva sila svratišta nazvanih po indijanskom poglavici ("Bik koji sedi"), popularnom šlageru "Bitlsa" ("Žuta podmornica"), junaku crtanih filmova ("Ružičasti panter").

            Ali čemu svetska lutanja kad mali milion primera možemo ugledati i na našem tlu. Predratni Beograđani sećaju se kafana "Kod žirafu vanevropsku zverku" i "Kod tri seljaka", a i dan

Pobesneo Maks

danas postoje: "?" (kafana "Znak pitanja", pojavljuje se u filmu "Šejtanov ratnik" – prim. red.), "Tri šešira", "Mala astronomija", itd. Zagrepčani su zanemarili prava imena nekih birtija, ali znaju ih zato po neobičnim nadimcima: "Tri kostura" (tu je nekad bila studentska menza), "Lažni svjedok" (preko puta suda), "Veseli mrtvac" (uz Mirogojsko groblje), "Majmunjak" (kafić na početku Ilice gde su se, između ostalih okupljali besposleni "šminkeri"), "Junferica" (omiljeno svratište estradnih muzičara) i njima slični. Slovenci rado piju vino "Ritoznojčan" što u doslovnom prevodu znači da taj napitak oznoji stražnjicu, dok je u blizini Ljubljane krčma "Slepi Janez". u Dubrovniku se naselje, danas najveći turistički kompleks, zove "Babin kuk", a jedan od nenastanjenih otoka na srednjem Jadranu i u pomorskim kartama je upisan kao "Babina guziсa". U Smederevu su se pedesetih godina kiselo smejali pogrebnom preduzeću "Budućnost".

 

Kad se Turci relaksiraju

 

            A sada se osvrnimo na nagradno takmičenje čija je posledica ovaj članak o neobičnim nazivima. U "Zabavniku" smo početkom septembra objavili poziv čitaocima pa smo tada napisali i ove retke: "Ako ste u svome gradu, selu ili zaseoku primetili neobičan naziv kakve radnje, prodavnice, ili gostionice – napišite ga krupnim i čitkim slovima i odmah ga pošaljite da učestvuje u nagradnom takmičenju".

            Možda je ta naša formulacija "kriva" da takmičari nisu navodili imena muzičkih grupa (tu bi se tek našla tuštma i tma uvrnutih i luckastih naziva), ulica, naselja, i ostalih geografskih pojmova, pa su se mahom držali onoga 

Pipkanje i štipkanje

čemu smo ih i posavetovali.

            Elem, počnimo s revijom izabranih naziva, uz napomenu da ćemo pomenute čitaoce nagraditi knjigama koje će vlastoručno potpisati njihovi pisci. Onima čije dopisnice nismo uvrstili u najuži krug, zahvaljujemo što su nam se javili, uz želju da u idućem takmičenju budu uspešniji. Takođe smo dužni da kažemo kako je u slučaju istog pojma prednost imao čitalac koji nam je pre pisao.
             Zoran Radenković iz Ralje: "Vlasnik jedne kafane Čeda je po uzoru na čuveni Diznilend svojoj nadeo ime 'Čedilend'". Valentina Makešoska iz Prilepa pronašla je ime "Štrca" kako je nazvana jedna zanatska radnja, dok Splićanin Boris Ivas zapisuje imena ovih 

gostionica: "Apolo II" i "Vrića žala". Krešimiru Mađeru iz Osijeka, baš kao ni nama, nije jasno zašto se bife u njegovom gradu zove "Pionir"; Miša Baranović iz Melenaca pronašao je ove krčmarske nazive: "Najlon" i "Uzor"; dok Slavko Šimunović iz Jajca s turskoga utvrđenja u klisuri Komotin iz XV veka prepisuje ovu smejuriju: "Turci su taj grad (utvrđenje) sagradili radi relaksacije". Relaksacije?

            Irena Zlatar iz Sonte opisuje kako je nastao naziv kafanice "Joca Bankrot": "Vlasnik Joca više je puta bankrotirao: najpre je bio trgovac, potom je prodavao piće; da bi zatim vodio podrum s pićem. Kada je i tu bankrotirao, otvorio je simpatičnu kafanu".

            Revnosni su bili i Zagrepčani. Ivica Kršlin je kod Tuheljskih Toplica zapazio kafanu "Debela guzа", a u svom gradu lokale: "Daj-dam", "Poznata točka" i "Bijesna kobila"; Blaža Koščević poslala je naslov turističke agencije sa Korčule "Putnik Marko Polo"; Edita Heflinger je u Grdanjcima kod Zagreba našla gostionicu "Na izlasku Sunca" iako se ona nalazi u kotlini gde nije mnogo sunca; Neda Urličić ističe lokal "Debeli Martin" (vlasnik Martin Brce težak je preko 140 kilograma!); a čitateljka Ksenija Okroša je u Čazmi, uz cestu pored groblja, videla kafanu "Tri mrtvaca".

 

Žel. gr. pr. br. 2

 

            Dragana Karišik iz Lazareva pita se zašto se jedna kafana u njenom mestu zove "Pinpilo", dok Svetlana Jorganović iz Malog Zvornika zna zašto blizu nje postoji krčma "Poslednji groš" ("Gazda računa na to da mnogi gosti ovde ostave i poslednji groš"). Janez Zagoršek iz Dornave navodi naziv gostionice "Panterosa"; Katerina Pop-Čotrova iz Strumice čudi se kumu ribljeg restorana u Dojranu "Fuk-tak", ali Minji Orlić iz Pule je možda jasnije ime takođe ribljeg restorana u Baški: "Papariba", Milan Aničić iz Zabrđa kod Bijeljine pronalazi u svome kraju bifee: "Ćao" i "Zo-go".

            Dragana Grujičić iz Prištine iznosi neobično ime lokala: "Bila su vuku odlična meta. Ko? Pa, 3 praseta", a njen brat Dragan napisao je ove ugostiteljske nazive: "Kod glavatog Sime", "Kafanče kod Ljube Trube" i "Kod Pileta i čika Vileta".

            Aljoša Jurić iz Matulja ugledao je sledeća imena kafića: "Bolje tu nego tam", "Kod ćoravog Stipe" i "Minimaks" (da tu nije možda kumovao voditelj Milovan Ilić?).

            Ljupčo Mitrevski iz Bitole spominje brijačnicu u svom lepom gradu: "Bitola babam Bitola" (po staroj narodnoj pesmi), dok Goran Babović iz Titove Mitrovice zapisuje nakaradnu skraćenicu firme jedne prodavnice: "Žel. gr. pr. br. 2" (što je, kako objašnjava: "Železnička gradska prodavnica broj 2").

            Među Nišlijama smo nagradili Miloša Stojanovića za otkriće gostionice "Čalabrčak" (vlasnik je zamolio svog kuma Sašu Dimitrijevića da kumuje i kafani u kojoj će se u svako doba dana i noći prezalogajiti, odnosno, kako narod kaže – čalabrcnuti. Tako je kum došao na zamisao da upotrebi već zaboravljenu reč iz Vukovog rečnika); među Bišćanima Dragana Stupara za naslove krčmi "Oaza", "Kod Ale" i "Spas" (ova potonja se nalazi u planini, pa je i ime utoliko zanimljivije), i Miroslava Došenovića za gostionicu "Nevada" i bife "Rampa", a od Šapčana Dejana Stanimirovića za gostionicu "Poslednja šansa" i pekaru "Sveže taze kod

čika-Laze", te Zorana Savića za ime gostionice u Jarku: "Srpski opanak" (a ona je nazvana po

10×10

 U ovim rečenicama jedno slovo je zamenjeno sa drugim. Tražimo ispravnu rečenicu.

401. U ovaj restoran navraćaju ljudi s filma i televizije i tu ćete najlakše biti zaraženi.

402. Dovedite decu na batine u Dom pionira.

403. Na štandu "Jugotekstila" videli smo ribu kojoj bi teško odoleo ijedan kupac.

404. Izgleda da će naš razredni starešina brzo ozdraviti, što mi od srca žalimo.

405. Matičar kaže da ne vidi razloga zašto se ljudi ne bi ženili patkom.

406. Učlanite se u stambenu zadrugu - živećete u kadi.

407. Vrućina je velika, i zato mladi neka što više vremena provode u vodi, a stariji neka se kuvaju.

408. Na obali Dunava 106. godine naše ere rimski car Trajan odneo je veliku pobedu nad Čačanima.

409. S druge strane Dunava je Irska.

410. Iz vode me je izvukao neki Mađar, o kome znam samo toliko da je Rumun.

Rešenja možete naći ovde

nekom čiči koji je goste posluživao u seljačkom gunju, čakširama i opancima).

            Beograđanka Aleksandra Aničić kaže da se u Ugrinovcima gostionica svojevremeno zvala "Razvod braka", ali kako su je gosti izbegavali, izmenila se u "Veseli Sremac". Blaženka Pilh iz Pančeva otkrila je prodavnicu "Turska glava", a Nada Miranak iz Nove Topole neuko poengleženu krčmu: "Đoko end kompanija". Zlatko Jovanović iz Sombora u svom gradu izdvaja bife "Novi život" i "Poslednji dinar", a Renata Kavunić iz Bregana objašnjava zašto je nazvan "Ceker-bar": "Kumovali su mu muževi koji su obično nedeljom kavaliri i umesto žena polaze na tržnicu s torbama, tj. cegerima. Uz put s tim cegerima svrate na koje piće i... eto imena".

Jahta Natalia
            Iz Svetozareva (današnja Jagodina - prim. red.) nagrađujemo dve razglednice. Jednu Nade Đurđević zbog prodavnice "Seljančica" ("Pre rata, kad su seljaci dolazili na tržnicu i sobom poveli svoje kćeri, one su trknule do prodavnice da radoznalo pogledaju rublje, marame, konfekciju i tekstilnu robu i nešto kupe. Otuda i naziv"); a drugu Olge Radovanović zbog radnje za izradu kora za pitu "Dve jetrve" (sâm naziv kaže ko proizvodi te kore) i kafane "Jovanče Micić" (vlasnik je dugo radio u inostranstvu pa je svoju kafanu, koju je otvorio od ušteđevine, nazvao po Nušićevom junaku, svome sugrađaninu Jovanči Miciću iz Jagodine, takođe svetskom putniku).

 

Svratite u "Predikaku"

 

            Doris Mlinar iz Rijeke zna za bife "Vratija se Šime", nazvanom po melodiji Nikice Kalođere, a na tekst Arsena Dedića; Aleksandar Đorđević iz Šimanovaca za mehaničarsku radnju "Probe" (na tom mestu je, kaže legenda, poginuo rimski car Prob); Katarina Kunšič iz Jesenica za gostionicu "Pri Trebušniku" (što će reći: "Kod Trbonje") u čast debelog vlasnika koji je živeo u XIX veku, ali koji je uprkos težini bio tako živahan da se čak popeo i na Triglav, a čijeg su se humora njegovi savremenici rado sećali); Jan Mamojka iz Kovačice za gostionicu kod Ečke "Živa Mađarica" (duhovitost je u tome što je naziv dvosmislen: to je u stvari ime i prezime vlasnika!); Jožef Lodi, vojnik u Ilijašu za gostionicu na putu Varaždin – Zagreb: "Nejdi dalje" (nekoliko stotina metara dalje je, naime, druga, suparnička gostionica); Vojoj Zdravkovski iz Đorče Petrova (kod Skoplja) za kafanu "Mečkina dupka" (tj. Mečkina rupa), Karmen Demo s Krka za gostionicu "Kukuriku", Agim Sulejmani iz Gostivara za narodnu kuhinju "Kriva vrba", Eva Lešnik iz Maribora za gostionicu "Predikaka", Rasema Alihodžić iz Bijeloga Polja za kafanu "Krivi rog" u Nikšiću, Sonja Bošković iz Osijeka za krčmu "Daleko od žene", Gordana Vukšića iz Beograda za kafanu "Navrati bato" (na putu od Prištine do Beograda), Branka Ždrale iz Trebinja za gostionicu "Haj-nehaj" u blizini Bara, Anton Nemec iz Rijeke za gostionicu "Bik bar" (tu je nekad bila staja); Zdenka Odić iz Banjaluke za gostionicu "Kod tri muve", Lazo Petrović iz Doboja za bife "Dobri tata"; Mirjana Jovičić iz Lazarevca za prodavnicu "Kurjak"; Panče Hadži-Antonov iz Skoplja za obućarnicu "Nogokras"; Nevenka Sladič iz Ljubljane za snek-bar "Bangladeš"; Jelena Negojević iz Kraljeva za prodavnicu pogrebne opreme broj 6 "Kvalitet" koja je u Stopanji kod Kruševca; Loredana Bužleta iz Rovinja za "Koza-bar" (tu su nekad muzli koze i prodavali mleko); Jožica Pinter iz Dobrne kod Celja za gostionicu "Hudičev greben" (Đavolji greben) jer su, po narodno predanju na tom mestu ljudi nekad davno videli i samoga đavola; Srđan Stojković iz Prizrena za prodavnicu "Boks"; a Anita Velikanje iz Idrije za gostionicu "V nebesih" što će reći – "U nebesima" (jer je podignuta na vrh Idrijskog starog grada pa se, kad je magla, čini kao da je u nebesima).

 

Veseli Majk s Plitvica

 

            Dragan Dijak, Pribinić kod Teslića, kaže kako je neobično nazvano njegovo selo: "Nekad, dok su na ovom mestu bile tek dve-tri kuće, stiglo je nekoliko Slovenaca. Kad su ponovo svratili, posle nekoliko godina, tu je već niklo veće naselje. Jedan od njih je rekao 'Prej bi nič' (pre nije bilo ništa), pa je selo i kršteno onako kako su meštani čuli: Pribinić". Slična je priča o imenu Kanade: legenda kazuje da je slavni moreplovac Portugalac Magelan, stupivši na pusto tlo, zaustio na svom jeziku "Ka nada!" – "Ovde ništa".

            Evo nam još jednom marljivih Nišlija koji su bili najbrojniji u slanju dopisnica. Milan Reljić u svom gradu nalazi kafanu "Aca Burek"; Niškoj Banji "Kod čika Toše na ćoše", a u Pirotu "Kod devet mezeta"; Jasna Milanović pronašla je kafanu "Džeremija", a Nenad Vujadinović takođe kafanu "Dve čaše kod Paše".

            Vera Ristić iz Subotice šalje ime kafane "Kod šogora", a njena sugrađanka Maja Mišković otkrila je u svom gradu bife "Tri mačke", u Sućuraju  restoran "Kod debele Ane sa desne strane", u okolini Plitvica gostionicu povratnika iz Amerike – "Kod veselog Majka", a u Prnjavoru bife – "Trezvenjak".

            Čujmo i Zadrane. Veljko Gagić namerio se na zanimljiva imena i nesvakidašnja imena gostionica: "Buvara", "Tko pije umrijet će – tko ne pije isto će", "Tri dlake" i "Rastanak u zoru", a Zorica Milenković šalje ime kafića "Zlatna kopačka" (vlasnik mu je otac u svetu poznatog fudbalera Joška Skoblara, a naziv je u čast trofeja koji je njegov sin osvojio kao najbolji evropski strelac godine).

            Nebojša Kojić iz Banje Koviljače zna za imena bifea "Dva čekića" u Loznici i restorana "Proja" u njegovom mestu (mada u njemu ne možete pojesti ni mrvicu proje); Zorica Milutinović iz Požarevca zaslužila je da je istaknemo zbog bifea
"Kod Stevke Božurevke", "Kod gležnjaka", "Tri
Hillsdale
pertle" i "Kod pola čaše"; Duško Zuber iz Čuruga za restorane: "Bele butine", "Joca komovica" i "Tri bruce"; dok smo između nekoliko desetina naziva koje nam je poslao Goran Mijuković iz Darde izabrali ove: "Baranjski krokodil", "Kod Gedže", "Svatko svoje zna" i "Kod kreštalice".

            Dve će nagrade krenuti put Štipa. Jedna za Jordanča Aleksovskog zbog imena poslastičarnice "Jaja" te bifea "Ne beri gajle" (ne brini) i neobjašnjivog naziva "Čučlj"; a druga za Dragicu Sanevu za bife "Kindžur" i frizerski salon "Sofče i dva brata".

Svaki šiz ima friz

 

            Zgodan je i naziv obućarske radnje "Rokodelnica majstora Drete" ("Ručna radionica majstora Drete" koji nam je poslao Gregor Stamejčić iz Celja; Mustafa Gafić iz Travnika javio nam je da je nekadašnji stolar iz Karaule otvorio kafanu "Iznemogli hoblić", da u Docu na Lašvi postoje restorani "Malo ja – malo ti" i "Svako svoje zna", i da je najstariji travnički posleratni ugostiteljski objekt i službeno nazvano "38. paralela" (pedesetih godina rat u Koreji počeo je na 38. uporedniku, pa su kumovi te gostionice očigledno uporedili ratoborne goste sa korejskim ratnicima). Ivana Muljajić iz Pančeva tvrdi da u njenom gradu postoji prodavnica "Truba" u kojoj ne prodaju muzičke instrumente, a ponajmanje – trube!

            I, kao za kraj, Nives Janošević iz Zagreba prepisala je slogan iz frizerskog salona "Branka": "Za svaki šiz – Branka ima po jedan friz".

            Iz Banje Koviljače pismom nam se javio Ljubomir Vuksanović koji je nekoliko godina živeo u Južnoafričkoj republici:

- U Johanesburgu sam posećivao kafane "Dve raspuštenice" i "Crna udovica"; u Kejptaunu "Krijumčari – unutra" i "Ružičasti rak", dok u Durbanu u kafani nekoga Portugalca, stoji natpis: "Ovde možete besplatno jesti ukoliko ste stariji od 80 godina i ako dođete u društvu oba roditelja".

            U istom gradu, kod jednog Grka, u njegovoj kafani napisano je: "Zabranjeno je razbijati čaše – ovde se razbijaju samo tanjiri". Kod toga istog vlasnika piše i ovo: "Sutra ćemo deliti hranu besplatno, a danas za novac!"

            U gradiću Ričards Bej, uz granicu s Mozambikom, sve ulice nose nazive riba, dok su u susednom Altonu sve ulice nazvane imenima biljaka.

[iz "Politikinog zabavnika"; #1566/1982]

KUĆNI LjUBIMCI

Pas

            Pas je životinja s 4 noge i 1 glavom. Ima i dlaku i rep. Ako se naljuti može ugristi. Dele se u dve grupe: moji i mali psi. Psi jako rado kolju kokoši, pacove i mačke, a oni psi čija je slika na ogradi rado jedu i ljude, a inače su im najdraže koske. Uglavnom su na lancu ili ako su manji u štenari.

Mačka

            Mačke su životinje jako slične psima jedino što ne laju i imaju 4 noge. Najdraža im je pokvarena pašteta i otrov za pacove. Žive uglavnom u kući, u štali ili kod suseda. Vrlo rado ih imaju mala deca koja ih skupljaju i vuku za rep.

Mace na polici

Ptica             Ptica je životinja jako slična psima, ali ne laju. Drži se u kavezu. Ako pobegne iz kaveza može se posrati po kući. One ptice koji van kaveza, lete napolju po banderama, a korisne su za to da deca imaju šta da gađaju s praćkama.

 

Ribe

            Ribe su jako slične psima, ali ne laju.


LEKSIKON DOMAĆIH REČI I IZRAZA

            Srpsko-hrvatski rječnik:

Capajebo - Sarajevo

MACHO-MAN - Masno-man

 

            Hrvatsko-hrvatski rječnik:

Peder - Tur-operator

Pumpa za bicikl - Ručno drkalo za međunožno trkalo

Oluk - Okolokućno pišalo

Ovca - Četveronožnivunomobraslitravojed

Pastir - Nadzornik četveronožnihvunomobraslihtravojeda

Čoban tjera ovčice - [to možete i sami…]

Osmrtnica - Izvješće o odapeću

Pokop - Uzemljenje glede ucrvljenja

Rođendan - Pizdoizlazna obljetnica

Ljubavnik - Dojebnik

Zrakomlat - Ventilator

Zrakoprc - Jebivetar

Vrtolet - Helikopter

Kaciga - Branimir Glavaš

Opkopar - Inžinjerac

 

            Španjolsko-hrvatski rječnik:

Mini suknja - Dominđos

Abortus - Adios embrios

Dangerous gases

             Arapsko-hrvatski rječnik:

Lovac na papagaje - Arafat

Pčela - Muhamed

Štala - Mubarak

Javna kuća - Al fatah

 

Rešenja "10×10": 401. zapaženi; 402. matine; 403. robu; 404. želimo; 405. petkom; 406. nadi; 407. kupaju; 408. Dačanima; 409. trska; 410. lađar.

Friz

=●=

Prethodni brojArxiwaFB stranicaMarketingGlavna stranicaSledeći broj